ID: INTERVIEW · SERBIA

MAYAKI.

Kad glas postane deo trake

Od grčkih žurki u Beogradu do prve DJ rezidenture u Egiptu, MAYAKI govori o iskustvima koja su oblikovala njen sluh za melodiju i ritam i način na koji čita publiku.

MAYAKI
MAYAKI with headphones and her DJ controller.
Photo: Photo supplied by the artist

Kada MAYAKI peva preko trake, snimak postaje polazište za novu interpretaciju. Pitali smo je kako joj znanje klavira i pevanja pomaže pri prelazima, šta je naučila od hotelske publike koja se stalno menja i zašto želi da u sopstvenoj produkciji koristi glas kao instrument.

MAYAKI je projekat srpske DJ-ice Maje Nikolić. Njen izbor muzike ide od afro housea do melodičnog tehna, a zvuk oblikuju balkanske melodije, arapski vokali i udaraljke. U DJ setove unosi i pevanje uživo.

01 / IN CONVERSATION

Glas iznad trake

U svoje DJ setove unosiš sopstveni glas. Šta se za tebe menja kada pevaš preko trake umesto da pustiš da snimak govori sam za sebe?

Pre svega, kada pevam, osećam se povezanije s muzikom. Kada preko trake dodam vokal, više ne biram i ne puštam samo muziku, već i sama postajem deo tog muzičkog iskustva.

To donosi i emotivnu dimenziju. U traku možeš da uneseš svoj identitet, interpretaciju i lični izraz na način na koji sam originalni snimak ne može.

Menja se i energija pesme, a doživljaj slušanja postaje bogatiji.

Na kraju, kada uživo pevaš preko trake i ostaviš sebi malo muzičke slobode, imaš priliku da iznova osmisliš njeno izvođenje. Čak i kada izvodiš istu pesmu, svaki put može da zvuči drugačije, uzbudljivo i nepredvidivo.

02 / IN CONVERSATION

Sluh za frazu

MAYAKI sa slušalicama i DJ opremom.
Photo: Photo supplied by the artist

Pre nego što si počela da se baviš DJ-ingom, učila si klavir i pevanje. Šta zbog tog iskustva primećuješ u traci, a što bi ti inače možda promaklo?

Pošto sam detaljno učila o muzičkoj strukturi i njenim elementima, kao što su harmonija, muzička forma i aranžman, lako prepoznajem nizove akorda i harmonijske promene u traci. Obraćam pažnju na građu melodije, kontramelodije i različite slojeve muzike. Dobro razumem i ritam, njegove akcente i varijacije, a pre svega muzičko fraziranje i prirodne prelaze.

Pevanje mi daje još jedan ugao. Pomaže mi da razumem odnos vokala prema melodiji, basu i ostalim elementima trake, što je naročito važno kada odlučujem gde i kako da pređem na sledeću.

Podjednako volim izražajne melodije i ritmove nadahnute tribal zvukom. Zato moj izbor muzike ide od afro housea do melodičnog tehna.

Za mene muzika nikada ne treba da deluje ravno. Treba da ima karakter, pokret i emociju.

Kada pevam, osećam se povezanije s muzikom.
03 / IN CONVERSATION

Od grčkih žurki do Egipta

U biografiji povezuješ svoj zvuk i s Balkanom i s Bliskim istokom. Postoji li neki zvuk ili muzičko sećanje zbog kojeg ti je ta veza posebno lična?

Moja veza sa zvukovima Balkana i Bliskog istoka je i kulturna i emotivna.

Dok sam odrastala na Balkanu, prirodno sam bila okružena našom tradicionalnom muzikom, s njenim veoma izražajnim melodijama i prepoznatljivim ritmom. Etnomuzikologija mi je, zapravo, bila jedan od omiljenih predmeta tokom školovanja.

Sa dvadesetak godina otkrila sam grčke žurke u Beogradu i zaljubila se u taj zvuk. Narednih godina redovno sam išla na njih i napravila ogromnu kolekciju grčke muzike. Tada je muzika još izlazila na CD-ovima, pa sam na kraju imala stotine diskova, pažljivo obeleženih i katalogizovanih!

Što se Bliskog istoka tiče, ključna mi je bila 2004. godina. Tada sam prvi put otputovala u taj region i upoznala Egipat. Ta zemlja je kasnije dobila posebno mesto u mom životu jer sam tamo dobila prvu DJ rezidenturu.

Tokom narednih 15 godina radila sam u zemljama Zaliva, gde sam upoznala lokalnu muzičku scenu i arapsku muziku. Arapska muzika mi je izuzetno intenzivna i emotivna, sa zadivljujućom sposobnošću da prenese širok raspon osećanja.

Vremenom sam, kroz interesovanje za grčke, turske, balkanske i bliskoistočne uticaje, počela da prepoznajem sličnosti među tim muzičkim tradicijama.

Fascinira me kako ti različiti uticaji mogu da žive zajedno u elektronskoj muzici, posebno u afro houseu. Moj zvuk spaja balkanske melodijske elemente, orijentalne i arapske vokale, tribal udaraljke afro housea i hipnotičke gruvove, a sve to povezuje savremena elektronska produkcija.

04 / IN CONVERSATION

Publika koja se menja

MAYAKI sa slušalicama i DJ opremom.
Photo: Photo supplied by the artist

Čemu su te hotelske rezidenture naučile o tome kako da pronađeš sopstveni muzički izraz pred publikom različitih ukusa?

Pre svega, jedna od ključnih veština rezidentnog DJ-a u hotelu jeste fleksibilnost, odnosno sposobnost da se prilagodiš i prostoru i publici koja može da se promeni svakih nekoliko dana.

Treba imati na umu da si tu zbog gostiju. Zato je posebno važno da umeš da osetiš atmosferu i da razumeš goste iz različitih zemalja, njihove kulture i muzičke ukuse.

Naučila sam da svestranost ne znači nužno da praviš ustupke na račun svog muzičkog identiteta. Znači da pronalaziš različite načine da ga izraziš, u zavisnosti od publike i okruženja.

Volim hotelske rezidenture jer mi daju priliku da proširim muzičke vidike, istražujem različite žanrove, vežbam open-format DJ-ing i povežem se s raznovrsnom publikom.

Naravno, kada mi uprava hotela ostavi veću slobodu u izboru muzike, napravim prostora i za zvuk koji razvijam kao umetnica.

Za mene muzički identitet prevazilazi određene žanrove ili kulturne uticaje. Čak i kada ne puštam trake s očiglednim balkanskim ili arapskim elementima, moj se potpis i dalje čuje u izboru muzike, jer prirodno naginjem melodičnim, toplim i izražajnim trakama.

05 / IN CONVERSATION

Glas kao instrument

Kada razmišljaš o sopstvenoj produkciji, šta bi najradije istražila, a još nisi pronašla u muzici koju puštaš?

U idealnom slučaju volela bih da razvijem prepoznatljiv sopstveni zvuk, u koji bih svakako unela elemente tradicionalne i klasične muzike.

U savremenoj elektronskoj muzici ponekad mi nedostaje originalnosti. Slične muzičke fraze čuju se u nekoliko različitih traka, nekad gotovo istovremeno, a tu su i poznati remiksi numera iz osamdesetih i devedesetih. Mislim da još ima mnogo prostora za eksperimentisanje i da producenti mogu da preuzmu više kreativnog rizika.

Naravno, teško je ostati originalan, ali uvek bih dala prednost kvalitetu. Radije bih objavila manje traka sa snažnim identitetom nego izbacivala muziku samo da bih nešto objavila.

Ne bih želela ni da moja muzika bude ograničena etiketama kao što su afro house, afro tech ili melodični tehno. Volela bih da krenem u alternativnijem pravcu, pod uticajem indie muzike, i da pustim različite elemente da prirodno žive zajedno.

Posebno me raduje ideja da sopstveni glas koristim kao instrument, kroz atmosferične vokale, melodijske fraze, vokalne teksture i emotivne slojeve, bez nužnog oslanjanja na klasično pevanje.

Na kraju, moj san je da stvaram muziku koja povezuje publiku različitih elektronskih žanrova. Volela bih da moji setovi prirodno prelaze između house i tehno gruvova, da se postepeno zahuktavaju, drže energiju i vode publiku na muzičko putovanje preko žanrovskih granica.

Interview by email · Editorial and image art direction: SCENE:ID. Photo supplied by the artist